RSS RSS

Nj.K.V. Princeza Jelisaveta Karađorđević » Arhiva

SVET: Princeza Jelisaveta u Rijeci na proslavi 20. rođendana lista “Bijela pčela”

Princeza Jelisaveta na proslavi rođendana časopisa za decu "Bijela pčela"Koncertom riječkih horova „Morčić“ i „Mali Riječani“, kao i hora „Horislavci“ Narodnog pozorišta iz Beograda, u Rijeci je svečano obeleženo 20 godina izlaženja i 200. broj izlaženja časopisa za decu „Bijela pčela“ u izdanju Srpskog kulturnog društva „Prosveta“ iz ovog grada. Svečanosti održanoj pod pokroviteljstvom Grada Rijeke prisustvovali su zvaničnici gradskih vlasti, Momčilo Radivojević, generalni konzul Republike Srbije u Rijeci, NJ.K.V. kneginja Jelisaveta Karađorđević, brojni književnici, slikari i saradnici na listu.

Časopis „Svet“ je ovaj događaj ispratio tekstom „Princeza Jelisaveta u Rijeci na proslavi 20. rođendana lista ‘Bijela pčela’”, posebno ukazujući na značaj “Bijele pčele” za vaspitavanje duha tolerancije i uvažavanja različitosti kultura kod najmlađih: Dalje…

Svečano zatvorena izložba “U ime naroda! Politička represija u Srbiji 1944-53”

U ime narodaVeoma posećena izložba “U ime naroda! Politička represija u Srbiji 1944-53″ autora dr Srđana Cvetkovića, naučnog saradnika Instituta za savremenu istoriju, svečano je zatvorena u subotu, 2. avgusta 2014. godine, u Istorijskom muzeju Srbije. Publici su se ovom prilikom obratili pisac Dušan Kovačević, Ljiljana Pekić, udovica književnika Borislava Pekića, Nj.K.V. kneginja Jelisaveta Karađorđević, Pero Simić, reditelj Milutin Petrović, kao i dr Srđan Cvetković, autor izložbe, i Zorica Marinković, koordinator projekta.

Pozdravljajući prisutne poslednje posetioce izložbe “U ime naroda!”, princeza Jelisaveta je izrazila nadu da će prikazana istorijska građa naći put do školskih udžbenika:

“Moj otac i majka, moja braća i ja, bili smo teško zlostavljani od strane komunista. Oduzeli su nam otadžbinu, lišili nas građanskih prava, oteli nam svu imovinu.

Ceo život se borim da dokažem nevinost moga dragog oca kneza Pavla, borim se da nam bude vraćena očevina. Borim se da bih živela u mojoj Srbiji bez žiga koji smo svi nosili, da sam ‘narodni neprijatelj’.

Da, uspela sam da sudski budemo rehabilitovani, uspela sam da oca, majku i brata sahranim na Oplencu, uspelo mi je da, zajedno sa mojim saputnicima, kažem istinu o vladavini namesnika posle ubistva kralja Aleksandra sve do puča 27. marta 1941. godine. Sad želim da ta istina uđe u udžbenike istorije koja se predaje u našim školama.

Zbog svega ovoga imam pravo da ovde izrazim moje duboko saosećanje sa žrtvama terora i genocida koji je učinjen nad srpskim narodom od strane jugoslovenskih i srpskih komunista.

Evo, prvi put se u Beogradu prikazuju njihovi zločini. Prvi put vidimo lica nekih od žrtava i lica njihovih dželata. I mi dobijamo predstavu o velikom stradanju Srba, užasnom zločinu koji je počinjen posle završetka Drugog svetskog rata. Drago mi je da više ne razdvajamo žrtve, tu je prikazana golgota golootočana, stradanje četnika, nedićevaca, ljotićevaca… Stradali su sveštenici, vladike, dobri domaćini, seljaci, đaci, trgovci, profesori, bivše vojskovođe , slikari, pisci, glumci… Jednom rečju: ljudi i žene iz svih staleža. Cela Srbija.

Ovu izložbu treba da vide svi, u svim našim gradovima, svi moramo biti svesni kroz kakvo je čistilište prošla Srbija. Dekomunizacija naše zemlje mora biti potpuna, jer samo kroz svest o ceni koja je plaćena tom neljudskom poretku – Srbija ima pravo na budućnost. Dalje…

Osvećenje doma kneginje Jelisavete Karađorđević

Osvećenje doma kneginje Jelisavete (Foto: Rajko R. Karišić)Njegovo Preosveštenstvo Episkop Mitropolije australijsko-novozelandske g. Irinej, u ime Njegove Svetosti Patrijarha srpskog g. Irineja, izvršio je 16. jula svečani čin osvećenja doma kneginje Jelisavete, kćerke kneza Pavla i kneginje Olge, doma koji joj je nakon 70 godina konačno vraćen.

Preosvećenom Vladiki sasluživao je protojerej-stavrofor Petar Lukić uz pojanje đakona Aleksandra Sekulića. Ovaj istorijski događaj predstavlja ispravljanje velike i višedecenijske nepravde koja je učinjena časnom domu kneza Pavla, ali i celokupnom srpskom narodu, koji je decenijama hodio kroz tamu i bespuća bezbožnih ideologija, koje su se zasnivale na otimanju pošteno stečenih dobara i eliminisanju svih onih obrazovanih ljudi koji su svedočili evropski ugled srpskog naroda pre Drugog svetskog rata.

Pošto se Srbija konačno vraća sebi, prema rečima vladike Irineja, vila će od sada nositi ime “Olga”, kako i dolikuje živom sećanju na značaj i ulogu jedne ovako važne osobe u istorijski teškim trenucima za nekadašnju državu. Majka princeze Jelisavete, kneginja Olga, i njene sestre Marina i Elizabeta – važile su za najlepše princeze Evrope, o kojima se uvek govorilo sa svim pohvalama i sa dužnim poštovanjem.

Dalje…