Nj.K.V. Princeza Jelisaveta Karađorđević » Arhiva
Nedeljnik “Akter”: intervju sa princezom Jelisavetom
Nedeljnik “Akter” u svom broju od 16. maja 2011. godine objavljuje opširni intervju sa princezom Jelisavetom Karađorđević, pod naslovom “Sjaj srpske princeze u Bakingemskoj palati”.
Kneginja Jelisaveta je sa novinarima “Aktera” razgovarala o raznovrsnim temama: opisala je svoje utiske sa venčanja princa Vilijema i Kejt Midlton, evocirala je uspomene na svoje prijateljstvo sa slavnom slikarkom Oljom Ivanjicki, a govorila je i o svojim najranijim sećanjima na detinjstvo u Beogradu:
“Razgovor sa Jelisavetom Karađorđević, koja je po povratku u zemlju svojom pojavom, stavom, komunikativnošću odmah pobrala simpatije širokih masa i sa razlogom ponela epitet narodne princeze, vođen je na neobičnom mestu, u kući kralja Petra I na Senjaku, brata njenog dede kneza Arsena. Tu je kneginja otvorila izložbu ‘Sazvežđe’ velike slikarke i dugogodišnje prijateljice Olje Ivanjicki, a svojom pričom povela nas je kroz svet plave krvi, kraljevskih kuća Evrope gde ima svoje posebno mesto. To ne čudi, jer je Jelisaveta po majci princezi Olgi od Grčke i Danske krv Romanova, direktan potomak ruske carice Katarine Velike. Po ocu princu Pavlu od Jugoslavije unuka je princeze Aurore Demidov i praunuka princeze Elene Trubecki. Srpska princeza u srodstvu je sa svim kraljevskim kućama Evrope, i bliska je rođaka princa Čarlsa.
Uz detalje s poslednjeg londonskog događaja otkriva i ostale svetkovine britanske krune na kojima je bila gost, i zanimljivosti iz života pripadnice jedne dinastije.
Princeza Jelisaveta otvorila izložbu slika Olje Ivanjicki
Princeza Jelisaveta Karađorđević je u utorak, 10. maja 2011. godine, otvorila izložbu slika “Sazvežđe Olje Ivanjicki”, postavljenu u Kući kralja Petra (Vase Pelagića 40, Beograd). Izložbu su organizovali Fond Olge Ivanjicki, Opština Savski Venac i prijatelji velike slikarke, obeležavajući 80 godina od njenog rođenja i verujući da je važno sećati se i podsećati onog što je Olja često nazivala ostavštinom za budućnost.
Uvodnu reč na otvaranju izložbe imala je Dušanka Subotić-Homen, direktorka Fonda Olge Ivanjicki: “Želim da vam kažem ono što je Olja uvek govorila – da ne ide za uspehom, već za trajanjem. Upravo njeno trajanje ostvarujemo ovom izložbom. Želimo da ispunimo poslednju Oljinu želju, a to je da se otvori stalna postavka, bilo u kući kralja Petra ili izgradnjom galerije na Kosančićevom vencu, koja je obećana Olji za života, a i posle njene smrti.”
Kneginja Jelisaveta se prisutnim posetiocima obratila duhovitim sećanjem na svoj prvi susret sa velikom umetnicom: “Olja je večeras sigurno ovde sa nama, ali mora biti da joj je žao što nije i fizički prisutna, jer je mnogo volela život i ljude. Kada smo se prvi put srele, gledala me i rekla da stanem, jer joj treba moj profil. Kada sam je upitala zašto, odgovorila mi je da želi da napravi Karađorđev portret, jer smo slični. Kasnije sam bila poznata kao Karađorđe bez brkova!”
Postavka “Sazvežđe Olja Ivanjicki” obuhvata dela nastala od 60-ih godina XX veka do 2009. godine, a beogradska publika prvi put može da vidi poslednju sliku Olje Ivanjicki, pod naslovom “Oni donose odluku”. Izložba je do sada prikazana u Vašingtonu, Adis Abebi, Stokholmu i Parizu, a za beogradsku publiku će biti otvorena sve do 30. maja 2011. godine.
Knjiga o misiji dr Albale promovisana u Kikindi
Nakon uspešne promocije u Ministarstvu spoljnih poslova Republike Srbije u aprilu ove godine, knjiga „Dr David Albala – Specijalni delegat pri Jugoslovenskom Kraljevskom poslanstvu u Vašingtonu 1939-1942“ predstavljena je publici i u Narodnoj biblioteci “Jovan Popović” u Kikindi, u četvrtak, 12. maja 2011. godine, u 19 časova. Ovom prilikom su o knjizi govorili dr Miloje Pršić, Miodrag Janković, recenzent knjige i urednik edicije u kojoj je objavljena, dr Đorđe N. Lopičić, priređivač, i Jovan Pejin.
Knjiga dr Đorđa N. Lopičića obuhvata izveštaje, pisma i telegrame koji svedoče o tajnoj diplomatskoj misiji dr Davida Albale, specijalnog izaslanika kneza Pavla Karađorđevića, upućenog u SAD sa ciljem da izdejstvuje kredite za nabavku oružja, kako bi se Kraljevina Jugoslavija mogla odbraniti u slučaju napada Sila Osovine. Reč je o spisima koji doprinose utvrđivanju pune istine o sudbonosnim događajima koji su prethodili nemačkoj agresiji na Jugoslaviju od 6. aprila 1941. godine.
RSS







