RSS RSS

» Princeza Jelisaveta » Događaji » Fotografije kneginje Jelisavete izložene u Somboru

Fotografije kneginje Jelisavete izložene u Somboru

Izložba fotografija “Ani – trag na Putu svile” kneginje Jelisavete Karađorđević svečano je otvorena u Galeriji Kulturnog centra “Laza Kostić” u Somobru, u ponedeljak, 9. jula 2012. godine. Brojnim prisutnim posetiocima obratili su se princeza Jelisaveta i, u ime organizatora, Dušan Đoković, osnivač i predsednik Saveta Akademije umetnosti u Beogradu.

Izložbena postavka, pripremljena za građane Sombora, sačinjena je od 30 odabranih radova iz foto-kolekcije koju je princeza Jelisaveta zabeležila tokom putovanja kroz oblast Ani u Turskoj, i koja predstavlja svojevrsno svedočanstvo o drevnoj kulturi Jermena. Kolekcija fotografija “Ani – trag na Putu svile” prvi put je predstavljena publici na izložbi koja je otvorena u Galeriji Akademije umetnosti u Beogradu 4. oktobra 2005. godine, a koja je organizovana pod pokroviteljstvom Njegove Ekselencije Hasana Serveta Oktema, ambasadora Republike Turske u Beogradu.

Izložene fotografije nastale su kao plod saradnje princeze Jelisavete i fondacije “Lendmarks”, organizacije koja se bavi zaštitom drevnih spomenika kulture širom sveta. Projekat je podržala turska državna administracija, a Princeza je u oblast Ani putovala u svojstvu zvaničnog fotografa internacionalne arheološke ekspedicije sastavljene od predstavnika Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Turske i Jermenije, koja je imala zadatak da istraži iskopine od izuzetnog značaja za svetsku kulturnu baštinu i dokumentuje nalaze o vremenu najvećeg uspona pravoslavne jermenske države.

Kneginja Jelisaveta na otvaranju izložbe "Ani - trag na Putu svile" u Somboru

Postavka je tematskog karaktera i bavi se gradom Anijem. U pitanju je jedan od najvećih srednjovekovnih gradova, važna tačka na Putu svile i nekadašnja prestonica Armenije (Jermenije), koju je glavnim gradom proglasio jermenski vladalac Ašot III. Ani je u istoriji poznat kao “grad 1001 crkve”, a u trenutku njegovog najsnažnijeg razvoja naseljavalo ga je više od 100.000 stanovnika. Lokacija na kojoj se nalazi Ani danas pripada istoku Turske, a tragovi kulture drevnih Armejaca – ostaci impozantnih tvrđava i hramova ukrašenih freskama – čekaju preko potrebnu restauraciju.

Prema rečima Anike Skovran, istoričara umetnosti – vizantologa, “izložene fotografije pored velike dokumentarne vrednosti imaju izuzetne umetničke odlike, ukazujući na autora velikog senzibiliteta i savršene intuicije, koji znalački odabira detalje nekada harmonične celine ovog spomeničkog kompleksa i kroz 30 snimaka uspeva da dočara prostor i proteklo vreme u kome su istrajavala ova monumentalna zdanja armenske civilizacije“.

Saznajte više…