RSS RSS

Nj.K.V. Princeza Jelisaveta Karađorđević » Arhiva

Časopis ICOM Srbija: Dijalog sa živom istorijom

Foto: Artis centar

(Fotografija preuzeta sa Facebook strane Artis centra)

Časopis Nacionalnog komiteta Međunarodnog saveta muzeja ICOM Srbija (International Council of Museums – ICOM) je u svom 10. broju (decembar, 2019) objavio tekst pod naslovom „Dijalog sa živom istorijom”, posvećen izložbi „Kneginja Jelisaveta – Dugo putovanje kući” koja je bila postavljena u Istorijskom muzeju Srbije u Beogradu od 15. septembra do 14. novembra 2019. godine.

Autorka članka Suzana Spasić podsetila je čitaoce da je izložba tokom dva meseca svog trajanja privukla najrazličitiju publiku – „od najstarijih do najmlađih, od republikanaca do rojalista, od Beograđana do onih koji su kilometrima putovali kako bi sreli kneginju Jelisavetu Karađorđević i sagledali njenu nikada ranije izlaganu zaostavštinu” – i istakla značaj ove jedinstvene postavke: „Sredinom septembra, pred samo otvaranje izložbe Kneginja Jelisaveta – Dugo putovanje kući na fasadi Istorijskog muzeja Srbije na Trgu Nikole Pašića u Beogradu osvanuo je veliki baner koji je izložbu najavio, a na njemu pored naslova, portret kneginje Jelisavete Karađorđević. Iznad samog bilborda nalazi se mesto za zastavu koja se vijorila i tokom čitavog trajanja ove izložbe. I upravo ovaj slučajni, ali veoma simbolični prizor, ostavljao je utisak na prolaznike. Dugo putovanje kući nekada prognane, pomalo zaboravljene, a zatim ponovo dobrodošle članice Doma Karađorđevića. U toj slici ‘sa ulice’ kao i u intrigantnom naslovu izložbe, očitala se i tragika jednog vremena, ali i neobična ličnost kneginje Jelisavete koja je poslednje tri decenije posvetila ispravljanju nepravde koja je naneta  njenoj porodici. I tu se krije i sva posebnost ove izložbe, koju je odlično prepoznala i autorka Tamara Ognjević: da je kneginja Jelisaveta Karađorđević živa istorijska ličnost, čiji život i poreklo mogu da nam ispričaju mnogo toga, predstavljajući autentičnu istoriju porodice kroz dela likovne i primenjene umetnosti, fotografije, upotrebne predmete, pisma, dnevnike i druge artefakte.” Dalje…

Izložba „Kneginja Jelisaveta – Dugo putovanje kući” u Istorijskom muzeju Srbije

Izložba "Kneginja Jelisaveta - Dugo putovanje kući"

Izložba „Kneginja Jelisaveta – Dugo putovanje kući” svečano će biti otvorena u Istorijskom muzeju Srbije (Trg Nikole Pašića 11, Beograd) u nedelju, 15. septembra 2019. godine.

Nakon uvodnih reči dr Dušice Bojić, direktorke Istorijskog muzeja Srbije, msr Tamare Ognjević, direktorke Artis centra i autorke izložbe, kao i same kneginje Jelisavete Karađorđević, izložbu će svečano otvoriti Aleksandar Tiso Demidov, direktor međunarodnog fonda Demidov i predstavnik ove ugledne plemićke porodice.

Izložba „Kneginja Jelisaveta – Dugo putovanje kući” svojevrsni je omaž kneginji Jelisaveti Karađorđević, kćeri kneza Pavla i kneginje Olge, jedinoj devojčici i poslednjem članu vladarskog doma Karađorđevića rođenom u Kraljevini Jugoslaviji 1936. godine, nekoliko godina uoči progona dinastije iz zemlje. Realizuje se u saradnji Istorijskog muzeja Srbije i Artis centra, u sklopu projekta „Genaologije starih srpskih porodica”, čiji je autor dr Dušica Bojić. Izložba pripoveda o životu i radu kneginje Jelisavete, ali i ukazuje na poreklo ove ugledne pripadnice kraljevske porodice, humaniste, filantropa i prve ličnosti iz porodice Karađorđević koja se vratila na tlo bivše Jugoslavije 1987. godine, posle višedecenijskog progona.

Cilj izložbe je da osvetli jednu istorijsku ličnost, rođenu u kraljevskom domu, koju su nepredvidivi sticaj društveno-političkih okolnosti i lične osobine naveli da pređe put od kneginje do građanke, od aristokratkinje povlašćene rođenjem, do savremene žene koja oblikuje svoj novi status i angažovanje. Utemeljena, s jedne strane, na istraživanjima kneginjine lične zaostavštine (slike, fotografije, prepiska, knjige, arhivska građa, predmeti likovne i primenjene umetnosti, kao i umetničkih zanata) i na sveobuhvatnom uvidu u istorijsku i umetničku građu vezanu za kneginju Jelisavetu i njenu porodicu, a sa druge na kreativnom potencijalu kako same kneginje koja godinama unazad piše, slika i fotografiše, tako i na delima savremenih dizajnera, inspirisanih kneginjom Jelisavetom, izložba predstavlja jedinstvenu sintezu dokumentarnog i kreativnog, istorijskog i savremenog. Dalje…

BLIC: Pavle je to zaslužio – Kako možemo da urgiramo za pločicu mom ocu u Narodnom muzeju?

Knez Pavle KarađorđevićDnevni list Blic je u svom broju od 4. jula 2018. godine objavio intervju sa princezom Jelisavetom Karađorđević, pod naslovom „PAVLE JE TO ZASLUŽIO – Jelisaveta: Kako možemo da urgiramo ZA PLOČICU mom ocu U NARODNOM MUZEJU?”, autorke Mione Kovačević:

Nadam se da će u Narodnom muzeju biti mesta za ukrasnu ploču sa imenom moga oca. Znate li koliko je on poklonio muzeju? Oko 500 umetničkih komada. Bilo bi lepo da ljudi to znaju, kaže za “POP & Kulturu” kneginja Jelisaveta Karađorđević, ćerka kneza Pavla, najvećeg darodavca Narodnog muzeja u Beogradu.

– Nisam još videla postavku, samo prizemlje. Otići ću ovih dana, želim sve da obiđem. Ne znam da li postoji ploča sa imenom kneza Pavla, nisam imala prilike da pričam sa nekim o tome, ali ako nema ništa, ljudi treba da znaju ko je bio i šta je poklonio. Kako možemo da urgiramo za to? – pita nas Jelisaveta sa molbom da pomognemo.

Ona je prisustvovala svečanom ponovnom otvaranju muzeja zajedno sa ostalim članovima porodice Karađorđević – prestolonaslednikom Aleksandrom i njegovom suprugom, princezom Katarinom.

– Bilo je mnogo lepo na otvaranju. Knez Pavle bi se radovao da je bio tu, jer je njegov san još od 1925. bio da otvori muzej kod nas. On je počeo da nabavlja dela impresionista, iako oni tada još nisu bili ovako popularni kao danas. Cela zbirka impresionista (Pusen, Renoar, Pisaro, Koro, Gogen, Vlamenk) danas u muzeju nastala je zahvaljujući njemu. To je, ipak, veliki dar. Od njega je sve krenulo. Kao u svakoj zemlji, prinčevi i kraljevi su uvek bili ti koji su kupovali najlepše slike, od kojih su kasnije nastajali veliki muzeji, poput Luvra ili Ermitaža – ističe kneginja. Dalje…