RSS RSS

» Fondacija » Istorijat » 2001.

2001.

Princeza Jelisaveta je 10. januara 2001. godine posetila Bujanovac i Domu zdravlja u tom gradu uručila 2.5 tone humanitarne pomoći u hrani, lekovima, sredstvima za higijenu i posteljini.

Izdavačka kuća „Zlatna knjiga“ iz Beograda do sada je objavila četiri bajke koje je napisala princeza Jelisaveta Karađorđević. Publika je najpre mogla da čita bajku „Jabuka i lepitr“, a za njom su usledile i „Saša, ciganski pas“, „U carstvu duge“ i „San maloga Karađorđa“. Prva svečana promocija „Jabuke i leptira“ održana je u Skupštini Beograda u simboličnom trenutku – 27. marta 2001. godine u 18 časova – tačno u vreme kada je Princeza, 60 godina ranije, pošla u izgnanstvo. Tokom 2001. godine održano je preko 100 promocija, tokom kojih se princeza Jelisaveta susrela sa mališanima iz čitave Srbije i predstavila im svoje knjige. Fondacija princeze Jelisavete i „Zlatna knjiga“ su četvrtinu prihoda ostvarenih na svakoj od promocija donirali lokalnom vrtiću ili bolnici.

Princeza Jelisaveta je 7. aprila prisustvovala koncertu održanom u čast njenog rođendana. Ovom prilikom su joj uručeni novi pasoš, uverenje o državljanstvu i lična karta, dokumenti koji su joj bili nezakonito uskraćeni jos od 1947. godine, kada su komunisti došli na vlast.

Fondacija princeze Jelisavete je krajem aprila poklonila flautu veoma talentovanoj učenici muzičke škole “Mokranjac”. Nekoliko meseci kasnije, “Fond za talentovanu decu” stipendirao je godišnju školarinu za veoma talentovanog studenta violine, kako bi mogao da nastavi učenje kod slavnog profesora.

Princeza Jelisaveta prisustvovala je dobrotvornoj aukciji slika koja je organizovana 9. juna u Skupštini Beograda, radi sakupljanja sredstava za ambulantnu bolnicu u Pinosavi. Aukciju je organizovala Fondacija “Sveti Andrej Prvozvani”. Nekoliko dana kasnije, 14. juna 2001. godine, Princeza je prisustvovala dobrotvornom skupu Fonda “Ballantines”, organizovanom u restoranu “Kalemegdanska terasa” sa ciljem da se prikupe sredstva za Dečiji centar u ul. Franca Rozmana u Beogradu. Glumica Vesna Čipčić i Beogradsko dramsko pozorište priredili su predstavu u dobrotvorne svrhe 16. juna 2001. godine, a svi prihodi su prosleđeni Fondaciji princeze Jelisavete Karađorđević.

Kneginja Jelisaveta je 25. avgusta, u svojstvu počasnog predsednika nedeljnika “Ilustrovana politika”, pobedniku trubačkog festivala u Guči dodelila Zlatnu trubu pred 300.000 posetilaca. Nekoliko dana kasnije, bila je počasni gost manifestacije “Dani šljive” u Koštunićima.

Tokom jeseni, princeza Jelisaveta je bila angažovana u brojnim humanitarnim aktivnostima. Princeza je najpre pokrovitelj izložbe ikona koju je, u dobrotvorne svrhe, organizovala Fondacija “Sveti Andrej Prvozvani” u Muzeju konaka kneginje Ljubice u Beogradu. Izložba je otvorena 16. septembra, trajala je tri nedelje, a navedena fondacija je raspolagala svim prikupljenim sredstvima. Potom je Princeza 22. septembra posetila Botaničku baštu u Beogradu i doprinela promociji ekologije. Prethodnog dana je snimila televizijski spot za Radio-televiziju Srbije, koji gledaoce upućuje u to kako treba voditi brigu o gradskoj i prirodnoj okolini. Zatim je Fondacija 26. septembra posetila Kragujevac, kako bi Kliničkom centru ovog grada i ambulatnoj klinici u Cvetojevcu uručila neophodnu pomoć u vidu medicinske opreme i lekova. Kneginja je, takođe, posetila kragujevačku muzičku školu, gde je imala priliku da uživa u izvanrednim nastupima tamošnjih učenika.

Princeza Jelisaveta je 27. septembra prisustvovala konferenciji o ekologiji, a učesnike je pozdravila kratkim obraćanjem. Potom je kneginja posetila Međunarodnu konferenciju o pravoslavlju, manifestaciju kojoj su prisustvovali crkveni velikodostojnici iz čitavog sveta. Iste večeri, Fondacija princeze Jelisavete je, u beogradskom Centru “Sava”, organizovala veliki koncert u dobrotvorne svrhe, kom je prisustvovalo 4.000 slušalaca. Na koncertu su nastupili: Nataša Veljković (klavir), Ksenija Janković (čelo), Aleksandar Janiček iz Austrije (violina), te Simfonijski orkestar RTS-a, sa dirigentom Lefifijem (Vijetnam). Svi učesnici su sa velikim zadovoljstvom nastupili pod okriljem Fondacije, a Princeza je svakome od njih izrazila svoju duboku zahvalnost. Sva sredstva prikupljena u ovoj prilici prosleđena su beogradskom Centru za decu u nevolji.

Zabava u Krunskoj br. 42 (Beograd, 30. septembar 2001.) Princeza Jelisaveta i Dragan Babić su 30. septembra 2001. godine priredili zabavu za komšije i sugrađane u dvorištu zgrade u kojoj su u to vreme stanovali (Krunska br. 42, Beograd). Poput američkih komšijskih žurki, domaćini i gosti su zajednički očistili ulicu, hodnik i dvorište, a uveče su uživali uz domaću hranu i muziku. Zabavi je prisustvovalo 200 Beograđana, među kojima su bile i brojne javne ličnosti.

Početkom oktobra, princeza Jelisaveta je, u svojstvu počasnog predsednika, otvorila tradicionalnu beogradsku manifestaciju “Radost Evrope” i obratila se auditorijumu od 4.000 dece. Učesnici ove smotre dolaze iz preko 20 zemalja sveta.

Princeza Jelisaveta je 10. oktobra 2001. godine boravila u zvaničnoj poseti beogradskoj opštini Čukarica. Uvažena gošća je sa domaćinima obišla Hipodrom, Adu Ciganliju, Osnovnu školu „Karađorđe“ i Hram svetog Nikole u Ostružnici, kao i naselje Veliku Moštanicu.

Fondacija princeze Jelisavete je pomogla da se 27. oktobra u Diplomatskom klubu u Beogradu organizuje aukcija slika i rukotvorina dece sa smetnjama u razvoju i dece-izbeglica. Svi prihodi su upućeni beogradskom Centru za decu u nevolji.

Princeza Jelisaveta je 1. decembra imenovana za pokrovitelja Dana opštine Voždovac, manifestacije koja traje dve sedmice i koja obuhvata raznovrsne proslave, sportska nadmetanja, umetničke programe, izložbe, kulturne događaje, pozorišne predstave, koncerte itd. Voždovac je svoje ime dobio po Princezinom pretku – Karađorđu Petroviću.

Princeza Jelisaveta je 17. decembra obišla Stomatološki fakultet u Beogradu i Gradsku bolnicu na Zvezdari, gde je, u ime Fondacije “Sv. Andrej Prvozvani”, uručila pomoć u medicinskoj opremi i materijalu. Fondacija princeze Jelisavete je u decembru priložila 1.500$ kako bi pomogla Svetskom fondu za rehabilitaciju da obezbedi medicinski materijal za banjalučki rehabilitacioni centar “Miroslav Zotović”. Ova pomoć, vredna preko 30.000$, obuhvatila je materijale za izradu veštačkih udova i ortopedskih pomagala, a dopremljena je u Banja Luku u decembru 2001. godine.

Ceremonija uručenja ključeva Dvorskog kompleksa na Dedinju Nažalost, 2001. godina je za princezu Jelisavetu i godina u kojoj je ostala bez krova nad glavom. U maju je, na njenu inicijativu, organizovan porodični skup u Londonu, na kojem je Kneginja predložila da svi članovi porodice Karađorđević rade u korist države. Njen rođak, princ Aleksandar (Petrov) složio se da je kucnu čas da se čitava porodica vrati u domovinu, a izjavio je da će, ukoliko im imovina bude vraćena, svi članovi porodice živeti u Beogradu, u Dvorskom kompleksu. Zoran Žižić, predsednik Savezne vlade u ostavci, 17. jula je porodici Karađorđević uručio rešenje o pravu na korišćenje dvorskog kompleksa Dedinje, koji obuhvata Beli dvor, Stari kraljevski dvor i prateća zdanja. Ceremoniji u Saveznoj skupštini prisustvovali su princ Aleksandar sa suprugom Katarinom i princeza Jelisaveta. Međutim, već sledećeg dana, posle konferencije za štampu u Dvoru na Dedinju, princ Aleksandar (Petrov) naložio je princezi Jelisaveti da odmah napusti posed, obavestivši je da ona na njemu ne može da živi, te da je dobrodošla samo kao gost ili turista. Princeza Jelisaveta je princu Aleksandru 12 septembra uputila formalan zahtev da joj dopusti da živi u dvema sobama u Belom dvoru gde je rođena. Princ Aleksandar je Kneginji odgovorio negativno, i uputio je da se, ukoliko nije zadovoljan njegovom odlukom, žali Saveznoj vladi. Princeza Jelisaveta je 19. septembra posetila Saveznu skupštinu, gde se srela sa zvaničnicima Savezne vlade, kako bi raspravila razloge zbog kojih joj je uskraćen pristup posedu na Dedinju, koji je dat na korišćenje svim članovima porodice Karađorđević. Kneginja je od savezne administracije tražila da joj se na upotrebu ustupi kuća, do stupanja na snagu Zakona o denacionalizaciji, kada će ona potražiti zaštitu svojih prava.

Princeza Jelisaveta do danas u Beogradu živi kao podstanar.